Pravopis i automatizacija pamćenja

[Stitch]

Kao prvo, da, sama sam si kriva - motam se na Fejsu po jezičnim grupama i komuniciram s nazovistručnjacima. A ne mogu odoljeti kad naletim na glupost.

Vidio sam. Nemoj se živcirati, nema smisla.

[MmeTipfeler]

Vidio sam. Nemoj se živcirati, nema smisla.

To je jače od mene. Prosvjetiteljstvo u srcu.

U srednjim školama više se ne uči logika?

[Šabović Adis]

Pa sada ispada da su pravopis i gramatika samo 'prijedlozi', a na nama je, kao širokoj javnosti i njihovim korisnicima, da odlučimo hoćemo li ih prihvatiti ili ne.

Pa demokratija je...izbori & stuff.
Nema ti više jednogramatizam. Polipravopisizam je in!

Hoće to tako kad ih ima više, a kada ih je više onda je jedna ovakva, druga onakva a treća takva...Gramatika, jel'. Koliko Autora toliko i Pravopisa. Navali, Narode, još malo pa ne$talo!

[MmeTipfeler]

Koliko Autora toliko i Pravopisa. Navali, Narode, još malo pa ne$talo!

Ne pratiš na satu. Koliko govornika toliko pravopisa i gramatika, a onda valjda i jezika. Svaki hrvatski govornik ima pravo tumačiti gramatiku i pravopis, a bome i leksik, onako kako mu se zbrkne. Opravdanje se nalazi u proizvoljnom tumačenju činjenica: ako činjenice ne odgovaraju stvarnosti, promijeni stvarnost. Istina, nije svatko Mallarmé, ali to uopće nije bitno.

[Šabović Adis]

Ne pratiš na satu. Koliko govornika toliko pravopisa i gramatika, a onda valjda i jezika. Svaki hrvatski govornik ima pravo tumačiti gramatiku i pravopis, a bome i leksik, onako kako mu se zbrkne. Opravdanje se nalazi u proizvoljnom tumačenju činjenica: ako činjenice ne odgovaraju stvarnosti, promijeni stvarnost. Istina, nije svatko Mallarmé, ali to uopće nije bitno.

Aliali, drug Staljin je jasno rek'o utoliko gore po činjenice. Nije spominj'o ni'ko promjenjivanje stvarnosti.

Hajmo popit' nešto sad!

[ostruznicagornja]

Ne znam tačno zašto ti se ne điđe te riječi u toj varijanti Stitch, jer ne govorim taj dijalekat, pa ne bih mogao o tome. Mogu reći samo da je sve stvar dogovora u jeziku - i kako ces reći i kako ces napisati. Pisanje pogotovo , a i izgovor naravno mada sam imao prilike baš dosta da me ljudi ubjeđuju da je izgovor prirodna stvar, kao plima i osjeka, ali sad da ne ulazim u narodna sujevjerja, velika je tema.
To sa pojedinačnim riječima i je li ispravno pasulj ili je grah ili je fažol, to je pitanje za leksikografe, time se gramatika ne bavi. Ne bavi se riječima nego sklapanjem riječi.

Kad su u pitanju desničarske ideje, tvoji stavovi o jeziku su tu nekako na liniji takvog razmišljanja generalno. Ideja je da se u principu da se sačuva nasljeđe neko, i sad sve što je van šablona, to se žarko želi uklopiti u mejnstrim. Meni je bogami djed nosio gunj medjedji, pa tako treba sad pa dok nas traje na ovoj planeti. I to je sad prevelika tema, pa sad neću ni o tome.

To čime se bavi lingvistika nije postavljanje pravila u jeziku nego otkrivanje pravilnosti u jeziku. Ako očekuješ da ćeš postići nešto nametanjem pravila, moraš da se pomiriš s tim da je koliko god pokušavao, domet ce biti ograničen. Kod vas u Hrvatskoj je jezik bio u centru nacionalnog osvješćivanja dugo vremena, i to je ostavilo traga na jeziku koji govorite sad. Neki je vokabular dodat, neki je otkačen ali to je sve relativno zanemarljivo zaista. U principu jezik je žilav i kad oćeš nešto da kažeš jezik oće kako oće a ne kako mu kažu da treba. To sto su ljudi jos uvijek značajno izloženi susjednim dijalektima jos vise smanjuje domet vještačkih intervencija u jeziku. I to je sad jos jedna tema za sebe, i ni to sad ne možemo odje.

‎Ono što sam htio da kažem je da tim krutim shvatanjem jezika ne rješavaš problem nego si dio problema, kad je u pitanju obrazovanje o jeziku. Kad počneš od pogrešne ideje sve što posle zaključuješ moze biti samo gore. U jeziku se ne radi o nametanju ničega, to je jedan gigantski problem u razmišljanju o jeziku. Drugi i povezan s tim je da upotrebu koju jasno uočiš u jeziku možeš da primiš k znanju ali bogme ne možeš da je ispravljaš. Možeš da koristiš ili ne, stvar je tvoje lične estetike, samo ne može biti pravilo. Ono što se rodilo u jeziku to se posle ljulja, osim ako nećeš da budeš čedomorac. I na kraju krajeva nema razloga da se čovjek znoji oko pojedinačnih sitnica u jeziku. U principu svaki prosječno obrazovan čovjek proizvodi jezik koji je onoliko "ispravan" koliko i jezik bilo koga drugoga čovjeka. Jezik čujemo, jezik pročitamo i jezik se zalijepi za nas. To je zanat koji svako uči, svaki dan, i onda sve što radiš svaki dan postaje navika.

Prirodno, kad manje pričaš, i kad manje čitaš, povećavaju se šanse da ćeš proizvoditi jezik koji je neka tvoja varijanta, a ne nešto kako ostali govore. I tu dolazimo do ovoga pojma" ispravnosti" u jeziku. Idiosinkratski jezik je " neočekivan" jezik, nije neispravan, jer ne postoji hemijska ni matematička formula za jezik. Sve što možemo da zaključimo o riječima koje pominješ se jedino smisleno moze zaključiti pretragom korpusa jezika i baš nikako drugačije. Sve drugo je bogami besmisleno. Pravilnici, ovako je bilo, ovako bi trebalo, sve je to bogme uzaludno trošenje vremena, kad je stvar presuđena pa je presuđena.

Ne znam sta znaci riječ navezak, osim da me podsjeća na privezak. I podsjetila me na upotrebu koja je tako oštro kritikovana na jedno pet miliona mjesta na internetu, sve sami jezički stručnjaci- a crusade protiv genitiva posle fraze " u vezi" . Dobra je ilustracija toga kolika je vrijednost tih instrukcija o jeziku kod nas. Ne može ali baš vele ne može " u vezi nečega" . I što ne može. Jer riječ veza podrazumijeva dva elementa. To je objašnjenje. Ako nešto moze čovjeku da otvori oči o tome koliko smisla ima čitati te pravopise kod nas, pa to može zaista.

Pitao sam jednom tako čovjeka, a je li mora pogled da bude u nešto, jer očigledno problem se ne postavlja za genitiv " u pogledu nečega" , rekao mi je da to nije u ovom zadnjem izdanju pravopisa.

Htio sam da kažem, obrazovani ljudi bi trebali da razumiju da su sami kreatori jezika, nema kalupa za jezik. Veoma teško, u gomili toga što svako od nas kaže svaki dan, ce biti bilo šta što ogroman broj drugih ljudi već nije rekao. I onda kad je tako ne postoji čovjek koji moze u tome naći problem. Čujem i pročitam dosta toga i rijetko naidjem na nešto što mi zaškripi u ušima. Ne znači da svi ponekad ne kažemo ili napišemo nešto što je izvan uobičajenog, ali to je i rijetko i teško da je ikad regularnost i ne treba se čovjek zamarati s tim.
‎
I na kraju, koji stil, koji i koliko vokabulara, rječitost itd. stvar je i izbora i situacije i čega već, i na kraju krajeva i jezik koji proizvodimo je jedna od stvari koja nas čini različitim. I nebi valjalo da je drugačije. Život bi bio dosadan.

[ostruznicagornja]

I samo jedna stvar, ovo što veli ElliQueen, da za pamćenje riječi čitanje pomaže dosta. Kognitivni psiholozi ce se složiti s tim valjda, a i svi ostali koji se ne bave time, nekako ima smisla. Interesantno, čitao sam skoro članak iz te oblasti,dje autor dokazuje da je čitanje knjige u papiru dodje čovjeku prirodnije nego u elektronskom obliku upravo iz tih razloga najviše - pravimo nekakvu mentalnu organizaciju teksta koji vidimo i onda smo navodno efikasniji u razumijevanju. To bi onda značilo da ne samo oblik riječi već i šireg teksta ima uticaj na to kako nam to što čitamo mozak svari.
To je sad up for debate još ali zvuči interesantno.

[MmeTipfeler]

Dodala bih još: ne samo čitanje nego i pisanje rukom. Drukčiji je mentalni proces kada pišeš rukom od onoga kada tipkaš. Da ne govorim o svojevremenome inzistiranju na krasopisu. To je bila itekakva mentalna stimulacija. Tehnologija nam olakšava život, ali nam zbog nje kržlja pamćenje.

[ostruznicagornja]

Srećan Božić gospo Tipfeler, i srećan i ostalim forumašima koji slave!
Ima mi smisla što veliš i za pisanje, da pisanje rukom može imati uticaja na memorisanje riječi.
Možda analogno izgovoru, dje je prilično očigledno da je za pravilan izgovor bilo kojeg zvuka neophodno napraviti odgovarajuću grimasu i da se ta grimasa memoriše onoliko koliko i zvuk koji se proizvodi.

Pa kad sam u raspoloženju da balavim na ovu temu pravilno je nije, nepravilno je. Otvorio sam Priručnik za jezičke nedoumice i gledaj selekciju, posle veoma kratkog pregledanja:

- znatna sredstva, nepravilno je značajna sredstva
- apsolutni pridjevi, pa ne može komparativ i superlativ riječi "optimalno"
- Pogrešne su konstrukcije kao : nerazvijene i zemlje u razvoju, na poštanskim i šalterima banaka itd. gdje se atribut ostavlja bez imenice. Potrebno je ponoviti imenicu: nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju.
- Nije ovaj glumac Al, nije Paćino nego je Pačino.
- Naravno i neizbježno "ne može genitiv posle "u vezi", to nijedan jezički guru kod nas koji drži do sebe neće preskočiti itd.

To je rezultat cirka deset minuta pregledanja ovog priručnika, mogu misliti čega bi se tu još našlo kad bi se čovjek udubio u to.

Sa veoma malo razmišljanja o jeziku koji govorimo svako može vidjeti da bi primjena bilo kojeg od ovih i gomile drugih pravila (pod uslovom da ih ljudi zaista primjenjuju) vodila značajnom sakaćenju jezika koji govorimo. Svaka od ovih tvrdnji gore je besmislena, ali ono, fundamentalno je besmislena. Tvrdnja da je ustaljena upotreba riječi "značajno" da se kaže "u znatnoj mjeri" , "pogrešna" "nepravilna" i tako, i to zbog toga što "značajno" znači i "važno" govori o tome da autor ne prihvata da jedna riječ može imati više od jednog značenja. Po njemu "značajno" je "važno" i to je to. I onda poredi drugo značenje sa tim, i to drugo onda ispada nepravilno. Neshvatljivo zaista.
Apsolutni pridjevi i ne može poredjenje, to je već klasik kao Real i Barselona, to da preskočim.
Ovo sa razdvajanjem atributa od imenice i to ne može, pomislim čovječe, pa kako to padne nekom na pamet da to sad diskvalifikuje iz jezika, i naravno zašto. Zašto pobratime? Je li ima neko ko neće razumjeti da u toj frazi pričamo o nerazvijenim zemljama a ne o nerazvijenim bicepsima. Sve što odje možemo reći je da nemamo odgovarajući pridjev da kažemo "zemlje koje se razvijaju" da koordinišemo sa "nerazvijene" i onda ovako, i što je to problem što ne ponavljamo očigledno. Boktepita.
Ovo sa etimologijom, to je ovom autoru kao vuku magare, poslastica. Niko, ali baš niko i nikad i niko, i nidje nisam čuo to Pačino. Kad to izgovorim sa č zvučim sebi kao Patak Dača. Znači, Paćino je sad, suck it up Lebron. Nema tu pomoći. To što Ameri drugačije ili Rusi ili ko, šta da radimo, nismo Ameri ni Rusi ni koji. Nije Pačino Lebron, Paćino je, to sa č su bijesne gliste života mi.

I da skratim, kod mene ne može nikad kratko, nego uvijek dugačko. Takav sam po čitavom tijelu. (REKLAMNI PROSTOR)

Uopšte nije važno je li neka od ovih upotreba pravilna ili nije pravilna po tom pravilniku, na kraju ajde sve to da prihvatimo da je tako kako veli autor, ali ogromnu štetu ovi pravilnici čine usađivanjem potpuno tupog pogleda na jezik. Umjesto da čovjek nauči da postavlja sebi pitanje "A zašto je ovo u jeziku?" nauči se da razmišlja o jeziku kao o zakonskim odredbama, i sad ja to kad nabubam napamet, biću pametniji i pismeniji.

Ali ono, to je sad za sad izgubljena bitka, i onda kad ne možeš da ih pobijediš pridruži im se. Ja ću da dodam jednu leksičku nedoumicu, i sasvim sam ubijedjen da ta instrukcija ima mnogo smisla. Riječ "pogrešan" je nepravilno upotrebljavati na način na koji se koristi u ovom i sličnim jezičkim priručnicima i pravopisima. Evo primjer pravilne upotrebe riječi "pogrešan" :
Pogrešno je razmišljati o jeziku na ovaj način. Kao odgovarajući sinonim riječi "pogrešno" u ovom kontekstu možemo upotrijebiti: besmisleno, blesavo, nesuvislo ..

[Šabović Adis]

Otvorio sam Priručnik za jezičke nedoumice i gledaj selekciju, posle veoma kratkog pregledanja:

Ništa strašno. Ljudima samo treba napomenuti da to nije Zakonik...nego Priručnik.

Jeb'o li ga apsolutni pridjev da ga jeb'o! Šta je to, koja je to vrsta riječi? Taj k'o da nikad za imenice (optimum) nije čuo, k'o na primjer Bosanski, Crnogorski (da ne nabrajam dalje, sramota me )...koje nisu apsolutizovani pridjevi nego (do)kapitalizovani - (®) & (™).

Hoće to tako - kad nemaš pojam (pojma? ), udri po sintagmi.

[Riona]

Ja mislim da je najoptimalnije dubiozno privatiti trecu alternativu da sve ispadne gro.

Sent from
T

[ostruznicagornja]

Znaš kako g.Šaboviću, ja pišem prilično kad pišem, a znaš kako to ide, kad pišeš dosta onda se omaknu i gluposti. Samo što to nije slučaj sa ovom frazom koja ti je uvrnula gaće u čvor. Apsolutni pridjev je doslovni prevod toga kako to zovu u engleskom jeziku, i prevod koji je upao u naš jezik kao srećnoj prvu noć.
Jedno od značenja riječi "apsolutan" u našem jeziku (i u engleskom jeziku skoro pa isto) je "postojanje ili mjerenje nečega nezavisno od bilo čega drugoga". I antonim bi bio "relativan" - u poređenju s nečim drugim. I jednostavno je to na šta se odnosi zaista: mrtav si pa si mrtav, sam si pa si sam, go si pa si go..i tako.. ne možeš biti manje ili više nešto od toga.
To što ti je to sad ispao problem, to je rezultat izlaganja šitu iz ovakvih priručnika i pravopisa, to ti je dijagnoza stojim iza toga sve dr, prim spec krk trt.
To oćeš li da nazoveš priručnik ili pravopis ili kako god da nazoveš, nije zaista bitno. Taj priručnik se poziva na pravopis tako da ako oćeš da napraviš razliku baš između ovoga i pravopisa to je onda kao zakon i ustav. Velim, nije ni bitno kako ćeš nazvati, i oćeš li ukoričiti i koja će boja korica biti, bitna je valjda sadržina. I nije Pačino, kako Pačino jebemu gajde.

[ostruznicagornja]

Meni je okej više alternativa Riona, i okej mi je i najoptimalnije, ako mi je potrebno da upotrijebim te riječi u kontekstu. I ne samo što je meni nego ogromnoj većini drugih ljudi isto tako. Ako nije po pravopisu u kojem je neko sastavio spisak svojih ličnih želja u jeziku, pa što veli Tipfeler, gore za taj pravopis. To će sigurno dosta reći o autoru pravopisa. Evo odje diskusija o tome, nemamo samo mi manijake http://www.macmillandictionaryblog.com/ ... n-there-be

[Šabović Adis]

Znaš kako g.Šaboviću, ja pišem prilično kad pišem, a znaš kako to ide, kad pišeš dosta onda se omaknu i gluposti. Samo što to nije slučaj sa ovom frazom koja ti je uvrnula gaće u čvor. Apsolutni pridjev je doslovni prevod toga kako to zovu u engleskom jeziku, i prevod koji je upao u naš jezik kao srećnoj prvu noć.

Engleski?! To onaj jezik koji, ako je vjerovati glasinama, i ne postoji van konteksta, ono, sam za sebe?! A Poezija im je ono što je nama Zakon?! Nikad čuo...
Baš su našli od koga će i šta da prepisuju, kuku-mene, ljelje-mene...
Btw, jesil' znao da kod njih nema vlastite imenice (da, to je ona za koji bi Inglišmen rekao Yes, I do own the word!)?

Jedno od značenja riječi "apsolutan" u našem jeziku (i u engleskom jeziku skoro pa isto) je "postojanje ili mjerenje nečega nezavisno od bilo čega drugoga". I antonim bi bio "relativan" - u poređenju s nečim drugim.

Ma znam ja i za sijaset drugih, isto tako promašenih, "definicija" Apsoluta, no one se ne odnose na Apsolut jer bi onda Apsolut ispao relativan, odnosan...na svoju definiciju. Jeb'o to!
Nego, izmjeri mi (ili samo konstatuj) napon u utičnici bez da koristiš Voltmetar (ili makar da tutneš prst u nju! ), pa ćemo onda o "neposrednom" mjerenju, bez mjernog instrumenta, a možemo i o postojanju, radnji, koje ne vrši subjekt - nego objekt - serem im se u zanat!

I jednostavno je to na šta se odnosi zaista: mrtav si pa si mrtav, sam si pa si sam, go si pa si go..i tako.. ne možeš biti manje ili više nešto od toga.
To što ti je to sad ispao problem, to je rezultat izlaganja šitu iz ovakvih priručnika i pravopisa, to ti je dijagnoza stojim iza toga sve dr, prim spec krk trt.

Kojebre?! Kome mater?! Šta mrtav, sam pao manje - više se ubio?
Imam ja svoju dijagnozu i bez doktora: Šabović, bivši Kuč! Ako hoće da im ja objasnim prvu palatalizaciju i kako to K prelazi U Č, da im malo objasnim šta su kučine i ko ih je raspredao, samo neka reknu. A onda ću da im malo objasnim kako se jednače suglasnici, k'o na primjer S JA B, O VI, K JA => Šabovića, u tiftike ima da ih razdrobim, ka' gnoj po livadi ima da ih isprebačam!

To oćeš li da nazoveš priručnik ili pravopis ili kako god da nazoveš, nije zaista bitno. Taj priručnik se poziva na pravopis tako da ako oćeš da napraviš razliku baš između ovoga i pravopisa to je onda kao zakon i ustav. Velim, nije ni bitno kako ćeš nazvati, i oćeš li ukoričiti i koja će boja korica biti, bitna je valjda sadržina.

Veliš, moglo bi i Jezički Kuhar da prođe, isto mu se fata, a?

I nije Pačino, kako Pačino jebemu gajde.

A što? Kad može Mamino i Tatino, što ne može Pačino? Može, duše mi Očine!

[MmeTipfeler]

Možete li se vi malo držati reda i poretka, da ne kažem - teme?

[ostruznicagornja]

Sve moze g.Šabovič ali to mi je sa Pačinom baš loše sjelo. I ono drugo mi je nikako bilo ali Pačino mi je sjebo znanje.
Moja poruka, koja se možda izgubila u medjuvremenu negdje u tekstu, je da minimalno obrazovan čovjek, što znači neko ko je prošao kroz to redovno obrazovanje, ne mora da se pita je li jezik koji govori ispravan, jer su šanse nikakve da će govoriti neki drugi jezik od onoga koji čuje i pročita. A kad je čuo i pročitao to znači da je to jezik u upotrebi tu dje čovjek živi.
Pošto smo mi odje mahom ruralni ljudi, kod nas se može desiti da vidiš i čuješ svašta, ali to onda vise nije stvar jezika, ili ako jeste onda samo latinskog a o tome sam bogme ranije na forumu ne mogu sad opet po tome da drvim.

Ocu da kazem da čovjek koji je prosjek, ovako kao ja, dakle većina, ako ne želi da sebe siluje, i ako su mi svi bravi na broju, znaće da je Paćino i prije će sebi zube polomiti nego što će mu ovo Pačino preći preko usta. E tako kako za Pačina tako i za sve ostalo u jeziku.
Ali sad ako oćeš da zakopaš baš naći ćeš svakakvog jezika to jeste. Recimo živiš na katunu nekome odje kod nas i čitava priča ti je sa starijim seniorima koji su naslagali godina ohoho i realno nisu nešto neke destinacije dalje gledali, govorićeš jezikom koji je savršeno prirodno zvučao prije sto godina a sad naravno zvuči kao jezik od prije sto godina.

E onda nećeš realno imati prilike da čuješ za recimo Hilton, to kod nas otvorio se i svi sad znamo, osim ako nisi ono baš ruralan. Ako jesi onda je prirodno da ne znaš za Hilton i kad god neko veli Hilton ti ćeš možda misliti vele Klinton, za njega si čuo jer fataš rtcg javni servis dpsa na katunu, i njega si zapamtio naravno jer nas je bombardovao glibavac.

Da skratim priču stvarno, logika je jasna zaista, da jasnija ne može biti, ta su pravila iz tih priručnika kod nas dobra, ko voli takva pravila.
Ja lično ne volim nešto, i mislim da su štetni ti pravilnici kod nas za one koji bi da nauče nešto o jeziku što ima smisla. A ako čovjek umjesto zamaranja sa ovim Pačino i to, izabere da bude kako bih rekao intelektualno kuriozan, može da bude dobra zabava učenje o jeziku.

[ostruznicagornja]

Nego, izmjeri mi (ili samo konstatuj) napon u utičnici bez da koristiš Voltmetar (ili makar da tutneš prst u nju! ), pa ćemo onda o "neposrednom" mjerenju, bez mjernog instrumenta

Možeš da tutneš bilo koji ekstremitet u utičnicu koji možeš da naguraš, mada to neće pomoći mnogo u pogledu mjerenja napona u uticnici. Ako to uradiš postoje dva scenarija samo: 1.tvoj sledeći post na forumu ce biti nikad 2. neće se desiti ništa i mislićeš da to je crkao osigurač (ovo je manje vjerovatan scenario jer bi trebalo da su ti stopala u trenutku guranja ekstremiteta u uticnicu na gumenoj podlozi ili jos bolje u vazduhu)

Ako dakle odbacimo ovu potpuno beskorisnu i nezdravu ideju sa guranjem ekstremiteta u uticnicu, možeš da probaš sa sijalicom, ako baš ne moraš da znaš je li imaš 218,9 v u uticnici, nego samo oćeš da znaš aproksimativno, da provjeris je li ti fen crkao ili nema u uticnici napona. I ne samo to nego onda ako ti sijalica ono kilavo svijetli ili kontra,oči izvadi kako se už dila, možeš da ocijenis u 50 volti gore dolje vrijednost napona

[MmeTipfeler]

Halooooo! Zemlja zove Šabovića i Ostružnicu! Čujemo li se? Čitate li vi upozorenja?

[ostruznicagornja]

G-djo Tipfeler, ja sam čitavo vrijeme na temi pravopisa, to je tema u naslovu. A jeste da je i meni čudno bilo ovo što je Šabovič skrenuo na guranje prsta u utičnicu, nekako nisam uočio kako je njegov problem sa mjerenjem napona u utičnici povezan sa ovim pravopisnim guslama.

[MmeTipfeler]

Možda se on drži nekakva električnog pravopisa. Međutim, bila bih vam zahvalna da se držite hrvatskoga ili bar nekoga od "naših" jezika (BCHS - nabrojeno abecednim redom). Engleski prepustimo anglofonima.

[ostruznicagornja]

O gospo Tipfeler, pa ti uopšte ne čitaš ove moje lancune vidim lijepo. Kako engleski drugarice Tipfeler, ovo sve o čemu sam pričao odnosi se na sve jezike bez razlike, uključujući ove naše BCHS jezike. Ako se par primjera provuklo radi ilustracije analogije sa engleskim, a to je bogami neizbježno u bilo kakvoj sličnoj raspravi o jeziku. Ono o čemu sam pričao je da su potrebni širi vidici kad se razmišlja o bilo kojoj pojedinačnoj upotrebi jezika. Sa istom vrstom problema su se u prošlosti suočavali u engleskom jeziku, potpuno istom. Ne više naravno, naučilo se dosta u medjuvremenu, i što ne bismo i mi naučili pa isto tako. Nema razloga da drvimo sa ovim pravopisima i odredbama kad postoji jedno par biliona dobrih razloga zašto bismo trebali da batalimo to. Jedan razlog koji prvi pada na pamet je da je priča "pričaju nepismeni tutleci ovako " a "trebali bi tutleci da pričaju onako" prije svega anahrona. Ispada da smo u razmišljanju o jeziku nedje prije polovine devetnaestog vijeka kad su Karadžić i ostali shvatili da je ta priča sa ispravnim i neispravnim jezikom bezveze, pa su usvojili doktrinu "kako se priča tako je bogami i ispravno".
To je moja priča bila odje olrajt. U principu o jeziku, pa kojem oćeš, možeš da izabereš, isto važi za svaki jezik.

[Šabović Adis]

Halooooo! Zemlja zove Šabovića i Ostružnicu! Čujemo li se? Čitate li vi upozorenja?

Ja čitam. Zato ne smijem da pisnem.

[MmeTipfeler]

Vas dvojica patite od bijega ideja. Tema je počela od pravopisa, ali se može protegnuti na bilo koji jezični aspekt - naglasni sustav, gramatiku (sintaksa, morfologija), leksik. Mogli bismo i o drugim područjima, ali to bi zaista bilo preširoko. Dakle, osnovno pitanje glasi: ako si nešto od toga automatizirao, kako ti se može dogoditi odstupanje? Jasno, što je građa složenija ili pruža više mogućnosti, stupanj je automatizacije manji. Pravopis je najjednostavnija razina.

Da vam bude lakše: vezice, žnirance, pertle na cipelama ili znaš vezati ili ne znaš.

[Šabović Adis]

Dakle, osnovno pitanje glasi: ako si nešto od toga automatizirao, kako ti se može dogoditi odstupanje?

Muke ti odstupit' od pravila koje postoji, haj' odstupi od onog kojeg nema!

Šta, kako promijeniti već formirano mišljenje ili stav? Ono što si prvo saznao, naučio pa pospremio u dugoročnu memoriju?! Lako. Prvo se prisjetiš toga kako si ga formirao (ako si to uopšte i bio ti!) a onda ga rasformiraš, razgradiš, rastočiš iliti likvidiraš, i tako iznenadiš i sebe i druge. Dakle, pogriješiš. Namjerno! To mašine ne mogu.

Msm, koje rekoDa seišta mora avtomacki radi ti$pravno.

E:
@ostružnica

Nema apsolutni pridjev!

[Stitch]

BIB, Šabo. Ako se pitaš što taj akronim znači, baniramo i blagdanima. Fokusiraj se.