Whereabout » wrote:
Pitala bih te ja na nekim drugim primjerima smatraš li da "kasta ljudi" može i ima pravo odlučivati o tome kako je najbolje i "svima dobro", ali morala bih prizvati i ovu lekciju o revolucijama iz svojeg potpisa, i neke stare duhove, pa radije neću.
Nije li takvo što nastalo na tome da su se našli neki stručni ljudi koji
Ne znam zašto imate problem s tim da znanstvenici, poput automehaničara, imaju autoritet u svojem području, a istodobno biste, možda i neopaženo, pristali na to da vas se uvjeri u kompetenciju na nekim drugim mjestima gdje je daleko više proizvoljna nego kod sociologa.
Nemamo problema, barem ja, da budu stručni u svom području, to i jesu. Problem je u tome što će automehaničar preporučiti i dati neke svoje razloge za preporučeno, a kupac će odlučiti odgovara li mu to ili ne. Neće automehaničari propisivati treba li imati dvije ili sedam pepeljara u autu, treba li auto tankati prije ili poslije, treba li prosječno voziti 50 ili 60 km/h. Ti stavljaš sociologe u tu poziciju automehaničara koji određuje kako treba voziti, a to nisu. Možda na temelju iskustva i proučavanog mogu preporučiti da će nabolje biti kada se "vozi" 52 km/h ali ne mogu biti autoritet za propisivati to.
Spominju se gore i kemičari, fizičari itd. to su naravno kruške i jabuke jer John, Mao i Franz dolaze do sličnih zaključaka uvijek. Sociolog koji mjeri 1994 mora svoj rad obnoviti 2004 jer upitnici i sve ostalo što se mjeri više ne vrijedi. Očito nešto van sociologije ili uz sociologiju upravlja povijesnim silnicama.

Eto primjerice ono neko sporno istraživanje sociologa iz Texsasa, nekako se ne može poći, a da mu se ne spočitava da je iz Texsasa i radi na tom i tom sveučilištu. Pa i od samih sociologa.
Kad kažeš druga područja. Nešto se spominjao maketing. Kod marketinga je jednostavno, uložiš ništa dobiješ 100, uložiš 30 dobiješ 300. Tko ima takave reference je kompetentan što god mu kompetencija bila i na osnovu koje god metode došao do toga. Na temelju iskustva mu se vjeruje.
Zašto misliš da je devetnaestostoljetni Comte bio ideologiziran, to ništa nisam shvatila?
Niš posebno samo se osvrćem na to da je sociologija ispražnjena od ideologije. Osnivao je svoju religiju imao svoju agendu itd. teško da je u počecima svoje sociologije bio bez ideologije, teško da su mu onda prvi učenici bili bez ideologije pa tako sve do danas.
Osim toga, sva zla 20. stoljeća dobrim dijelom počivaju na leđima devetnaestostoljetnih promišljatelja, koji su često rekao bih razmišljali da su autoriteti koje se ne propituje, što je kasnije i implementirano.
A budući da je ovaj citat pod navodnicima moj (valjda) - nisam religiozna ni na jedan način; jednostavno vidim, od onog slučaja sa zdravstvenim odgojem, da masa radi neopisivu buku u prostoru i pitam se čemu i na temelju čega. Ovako nešto, ali u smjeru gdje je obrazovanje uopće u cijeloj toj priči:
Citat je tvoj i tipično je religiozni u smislu da ne dopuštaš zbog svoje pozicije propitivanje toga nečega. Nisam mislio propitivati tvoju religioznost nego stav o struci koji je religiozan u smislu da ne daš na sebe, a rezultate bi projicirala na društvo. Ne ide to baš tako.
I na kraju na ovo dolje, ...
N'dugu » wrote:Nego, da vas pitam, zašto Hrvati tradicionalisti smatraju da imaju pravo istjerivati po svojem? Jer je zemlja njihova? Na temelju kojeg prava? (...)
Odgovor je bezveze ali je rekao bih točan. Imaju pravo zato što imaju. Nit je zemlja naša nit njihova, ona je zajednička. Postoji set zajedničkih vrijednost nas i njih, sekularne dogme da ih tako nazovem. Ne ubijamo se, nismo nasilni itd. bez obzira na ideologiju i to je okvir od kuda se dalje razmišlja. Dalje se ima pravo razmišljati drugačije, istjerivati svoje itd. i naši i vaši.
Primjerice, glumci se bune kad neka pjevačica glumi negdje pa kaže da je glumica. Osjećaju da ih to relativizira, relativno obezvrijeđuje. Ako je to istina, onda bogami i ljudi kojima se kaže da je baš brak bilo koja druga zajednica ljudi koji prijateljima kažu da se vole mogu se osjećati kao da je pomalo relativizirana njihova institucija.