Ukrajina, Gaza – što je sljedeće?

[Stitch]

Da. Postoje pritisci. Ostatak EU ovo će shvatiti kao izdaju, ne samo zato što se narušava zajednička politika nego i stoga što Slovaci u Rusiju šalju vojno izaslanstvo.

Slovakia is restoring military-diplomatic relations with Russia for the first time since 2022. The government has defended the move but critics warn of espionage risks and further damage to trust within NATO.

[Pastir]

I Amerikanci se približavaju Rusima.

Zelensky vs. Trump standoff: 'We're done'

https://www.msn.com/en-xl/news/other/ze ... s-AA2emcYy

...
In Zelensky's interview with the Financial Times, as reported by CNN, the Ukrainian leader said US commanders threatened Kyiv: "If you will not stop [the energy strikes], we will block intelligence." Ukraine also alleges that Starlink (which provides satellite internet services and is owned by SpaceX, Elon Musk's company) is reducing service in Ukrainian territory, preventing drones from operating at full capacity. Elon Musk said that if Starlink's service in Ukraine had worsened, it would have been the Trump administration's doing, since they could influence it.
...

Drugim riječima, Ukrajinci su prepušteni Putinu na milost i nemilost.

[Šabović Adis]

Postoji li alternativa?

[Pastir]

Za koga, Amerikance, Ruse ili Ukrajince?

[Šabović Adis]

Amerikance. Kako ih ne prepustiti na milost i nemilost a ne uključiti se direktno u konflikt? Ili za EU?

[Pastir]

Ne vidim u čemu je problem, dosad im je dobro išlo. A nisu se uključivali direktno.

[Šabović Adis]

Amerikanci dižu ruke od Ukrajine zato što Ukrajini ide dobro a ne zato što uviđaju da je Ukrajina propala investicija, koju bi mogli pokušati spasiti tako što će se uključiti direktno a što bi predstavljalo dosad neviđenu neizvjesnost po planetu - za razliku od Evropljana koji ne uviđaju ništa, ne vide dalje od nosa i koji su u potpunom delirijumu?
Misliš da Ukrajini ima spasa?

[Stitch]

Tako i ja gledam - Ukrajinci su dronovima počeli nanositi doista veliku štetu Rusima, uništili su navodno više od pola njihovih naftnoprerađivačkih kapaciteta. A toga ne bi bilo bez američkog satelitskog interneta i navigacije. Zato je Trump odlučio stati na loptu i pomoći Putinu.

[Šabović Adis]

Pomoći? U zamjenu za šta?

[Stitch]

U zamjenu za stabilizaciju cijena goriva i naftnih derivata. Trump je krizu izazvao sam, a sad uoči međuizbora (midterms) početkom studenoga nastoji umiriti birače kriveći, među inim, Ukrajinu i demokratske senatore za porast troškova života.

[Pastir]

Amerikanci dižu ruke od Ukrajine zato što Ukrajini ide dobro a ne zato što uviđaju da je Ukrajina propala investicija, koju bi mogli pokušati spasiti tako što će se uključiti direktno a što bi predstavljalo dosad neviđenu neizvjesnost po planetu - za razliku od Evropljana koji ne uviđaju ništa, ne vide dalje od nosa i koji su u potpunom delirijumu?
Misliš da Ukrajini ima spasa?

Da, mislim. Rusija ima inicijativu na više pravaca i može iskoristiti ukrajinske nedostatke, ali ukrajinski lokalni protunapadi pokazuju da njezine snage nisu izgubile sposobnost organiziranog otpora.

Od samog pomicanja bojišnice više me zabrinjava istodobno slabljenje dvaju sustava koji Ukrajini omogućuju da izdrži: protuzračne obrane i pouzdane američke tehnološke potpore. Ako se nestašica presretača nastavi, a ograničenja američkih usluga postanu trajna, posljedice bi se mogle kumulirati tijekom zime. Stoga bih trenutačno stanje opisao kao ozbiljnu i potencijalno pogoršavajuću situaciju za Ukrajinu, ali ne kao dokaz da je ruska odlučujuća pobjeda neposredno pred vratima. Najvažniji pokazatelj sljedećih tjedana bit će može li Rusija pretvoriti lokalne napade u trajne operativne proboje — i može li Europa dovoljno brzo nadoknaditi ono što Ukrajini nedostaje.

[Pastir]

Pomoći? U zamjenu za šta?

Trump nastoji postići dogovor s Moskvom o primirju, a istodobno želi ograničiti rast cijena goriva u SAD-u. Prema izvještaju Axiosa od 9. listopada, anonimni američki dužnosnik povezao je dogovor o ruskom dizelu s Trumpovim nezadovoljstvom ukrajinskim napadima na ruske rafinerije. To upućuje na konkretan interes, a ne samo na promjenu retorike.

https://www.axios.com/2026/10/10/trump- ... l-deal-war

Ako mu se učini da ukrajinski napadi otežavaju dogovor ili štete američkim potrošačima, može nastaviti pritiskati Kijev. Ako procijeni da Moskva ne surađuje ili da sporazum ne donosi rezultate, može ponovno pojačati pritisak na Rusiju.

[Stitch]

(...) Rusija ima inicijativu na više pravaca i može iskoristiti ukrajinske nedostatke, ali ukrajinski lokalni protunapadi pokazuju da njezine snage nisu izgubile sposobnost organiziranog otpora.

Od samog pomicanja bojišnice više me zabrinjava istodobno slabljenje dvaju sustava koji Ukrajini omogućuju da izdrži: protuzračne obrane i pouzdane američke tehnološke potpore. Ako se nestašica presretača nastavi, a ograničenja američkih usluga postanu trajna, posljedice bi se mogle kumulirati tijekom zime. Stoga bih trenutačno stanje opisao kao ozbiljnu i potencijalno pogoršavajuću situaciju za Ukrajinu, ali ne kao dokaz da je ruska odlučujuća pobjeda neposredno pred vratima. Najvažniji pokazatelj sljedećih tjedana bit će može li Rusija pretvoriti lokalne napade u trajne operativne proboje — i može li Europa dovoljno brzo nadoknaditi ono što Ukrajini nedostaje.

Ako se SAD povuče, to ne znači da bi Ukrajina automatski izgubila rat. Europa i Ukrajina mogu održavati velik dio konvencionalne obrane, a europsko financiranje i ukrajinska proizvodnja mogu dodatno smanjiti ovisnost o Washingtonu.

No ako bi SAD istodobno obustavio isporuku oružja, obavještajnu razmjenu i ključne satelitske usluge, posljedice bi se mogle osjetiti prije nego što Europa uspije iz(g)raditi ili osigurati zamjenu. Najveći rizik nije nužno ekspresni slom bojišnice nego veća ranjivost ukrajinskih gradova i infrastrukture, slabija učinkovitost obrane te jači ruski pregovarački položaj.

[Pastir]

No ako bi SAD istodobno obustavio isporuku oružja, obavještajnu razmjenu i ključne satelitske usluge, posljedice bi se mogle osjetiti prije nego što Europa uspije iz(g)raditi ili osigurati zamjenu. Najveći rizik nije nužno ekspresni slom bojišnice nego veća ranjivost ukrajinskih gradova i infrastrukture, slabija učinkovitost obrane te jači ruski pregovarački položaj.

Slažem se, pogotovo jer mnoštvo Ukrajinaca zbog ruskih napada nema struje — a bliži se zima. To ih stavlja u jako težak položaj.

[Šabović Adis]

Da, mislim. Rusija ima inicijativu na više pravaca i može iskoristiti ukrajinske nedostatke, ali ukrajinski lokalni protunapadi pokazuju da njezine snage nisu izgubile sposobnost organiziranog otpora.

Od samog pomicanja bojišnice više me zabrinjava istodobno slabljenje dvaju sustava koji Ukrajini omogućuju da izdrži: protuzračne obrane i pouzdane američke tehnološke potpore. Ako se nestašica presretača nastavi, a ograničenja američkih usluga postanu trajna, posljedice bi se mogle kumulirati tijekom zime. Stoga bih trenutačno stanje opisao kao ozbiljnu i potencijalno pogoršavajuću situaciju za Ukrajinu, ali ne kao dokaz da je ruska odlučujuća pobjeda neposredno pred vratima. Najvažniji pokazatelj sljedećih tjedana bit će može li Rusija pretvoriti lokalne napade u trajne operativne proboje — i može li Europa dovoljno brzo nadoknaditi ono što Ukrajini nedostaje.

Ono što Ukrajini najviše nedostaje su Ukrajinci, to Evropa ne proizvodi. Ono što Evropa i Amerika proizvode nije učinkovito a postaje sve skuplje i skuplje. Pouzdana američka tehnološka potpora, šta bi to bilo? Ono u čemu uživaju Bahrein, Kuvajt, Saudija itd? Misliš da Amerikanci ne pomažu zato što neće a ne zato što ne mogu?

Trump nastoji postići dogovor s Moskvom o primirju, a istodobno želi ograničiti rast cijena goriva u SAD-u. Prema izvještaju Axiosa od 9. listopada, anonimni američki dužnosnik povezao je dogovor o ruskom dizelu s Trumpovim nezadovoljstvom ukrajinskim napadima na ruske rafinerije. To upućuje na konkretan interes, a ne samo na promjenu retorike.

https://www.axios.com/2026/10/10/trump- ... l-deal-war

Ako mu se učini da ukrajinski napadi otežavaju dogovor ili štete američkim potrošačima, može nastaviti pritiskati Kijev. Ako procijeni da Moskva ne surađuje ili da sporazum ne donosi rezultate, može ponovno pojačati pritisak na Rusiju.

Trampa u Rusiji niko ne uzima zaozbiljno, odnosno Ameriku. Putin bi bio Zelenski kada bi činio suprotno. Evropu isto tako. S Amerikancima se mora pregovarati, makar iz kurtoazije, a na pregovorima im se samo govori jes, jes čisto da se ne izazove sukob. S Evropljanima se ni pregovarati ne mora, što Rusi i ne čine od februara 2022. Za Rusiju Evropa je pipsqueak. I ne samo za Rusiju.
Ja kad kažem delirijum i mislim delirijum...

[Stitch]

Ono što Ukrajini najviše nedostaje su Ukrajinci, to Evropa ne proizvodi. Ono što Evropa i Amerika proizvode nije učinkovito a postaje sve skuplje i skuplje. Pouzdana američka tehnološka potpora, šta bi to bilo? Ono u čemu uživaju Bahrein, Kuvajt, Saudija itd? Misliš da Amerikanci ne pomažu zato što neće a ne zato što ne mogu?

Ti očito čitaš vijesti iz nekog alternativnog svemira.

'Drunk? Sign Here': Russia Recruits Intoxicated Men As Military Manpower Crisis Peaks

Russia’s overwhelming manpower advantage against Ukraine is starting to wane

Russia’s Year of Truth: The Soldier Shortage

Russian authorities try to recruit students to make up for soldiers shortages in drone regiments

Ukrajini nedostaje ljudi, a u Rusiji istodobno regrutacija cvjeta. Svi hrle u rovove.

[Šabović Adis]

Gle, to je taj delirijum o kojem govorim, i nije prvi put da se to Evropljanima dešava. Nastaviće se s delirijumom dok Rus ne osvane u Parizu. Ili Berlinu.
Onda će se Evropljani opet početi češkati po glavi pitajući se jebote, kako nam se ovo desilo, pobjeđivali smo na svim frontovima a sad ovo?!

[Stitch]

A ti misliš da EU sjedi na jajima i čeka da se takvo što dogodi? I pogotovo NATO?

Prema Europskoj obrambenoj agenciji, države Europske unije potrošile su 418 milijardi eura na obranu 2025., a za 2026. predviđene su 454 milijarde. Istodobno je EU odobrila zajam Ukrajini od 90 milijardi eura za 2026. i 2027., od čega je 60 milijardi namijenjeno vojnoj pomoći, a 30 milijardi proračunskoj potpori.

EU defence spending: €418 billion in 2025, projected to €454 billion in 2026

Linkao sam svojedobno portale koji su o tome govorili, valjda se sjećaš. Sada ti dajem službene izvještaje.

Ukraine (European Commission)

Ovo ti je makroekonomija, zaviri. To su velike svote, ali ne znače da Europa mora birati između potpune obustave pomoći Ukrajini i zanemarivanja vlastite obrane. Obrambeni proračuni rastu, a dio pomoći Ukrajini financira proizvodnju i nabavu koje mogu ojačati europsku industriju.

[Šabović Adis]

Stič, Euri nisu ubojna sredstva a može ih se naštampati u količinama u kojima ima papira za to. Valja proizvesti tenkove, artiljerijske sisteme, PVO, hiperosniku, municiju itd. a za sve to su potrebne sirovine (po mogućnosti jeftine) koje Evropa jednostavno nema a nema ni znanja ni kapaciteta za sve to. Evropa, kada bi bila zemlja, bila bi zemlja trećeg svijeta.
Evropljani otprilike ovako poimaju Rusiju:
Rusija: ima potencijal da uništi svijet
Isto Rusija: nema potencijal da uništi svijet ukoliko neko drekne Član 5!

[Stitch]

Pretjeruješ, po običaju. Koliko iznosi ruski vojni proračun i koliki je proračunski deficit? Koliko novca Rusiji treba do kraja godine samo da pokrije troškove regrutacije i golemih ljudskih gubitaka na fronti? I tko ustvari diktira cijene ruske nafte i plina?

Kad odgovoriš na ta pitanja, shvatit ćeš kako i zašto Rusija gubi tlo pod nogama te gdje se točno nalazi njezina krajnje ugrožena ratna ekonomija.

[Šabović Adis]

Pretjeruješ, po običaju. Koliko iznosi ruski vojni proračun i koliki je proračunski deficit?

Proračun i deficit? Hoćeš u Rubljama ili granatama?
Mogu ti reći da deficita nema ni u tenkovima ni u PVO sistemima (da, Ukrajina zna lansirati po 1.600 dronova od kojih 50 i pogodi nešto, rezorvoar rafinerije koji deset dana kasnije opet bude u funkciji, ili moskovski neboder) ni u dalekometnim dronovima ni krstarećim raketama ni balističkim (znaš, sve ono bez čega je Rusija ostala već u aprilu 2022.) ni planirajućim aviobombama a pogotovu ne u ljudstvu. Rusi od prošle godine imaju zaseban rod vojske (pored pješadije, avijacije i mornarice) Войска беспилотных систем sa sve Akademijom. Moglo bi se reći da postoji deficit s radnom snagom, zato primaju puno stranaca, uglavnom kvalifikovanu radnu snagu. Pristojno se živi od plate, to znaju oni koji žive tamo i koji znaju posvjedočiti da je dron eksplodirao u Moskvi. Nakon što su o tome saznali iz Vijesti, tri dana kasnije - eto kakav učinak imaju dalekometne sankcije Ukrajine na Rusiju i život tamo. S druge strane, Ukrajina nema ništa efikasno, ljudstvo na izdisaju, oklop nula bodova, nema avijacije, nema PVO, podosta FPV dronova doduše...imaju glupave krstareće rakete tipa FP-5 koji neodoljivo podsjećaju na V-1 i nekakve dalekometne dronove koji nose kerozin umjesto TNT za pojačan vizualni efekt filmskog tipa (super izgledaju na TikToku te eksplozije, mora se priznati!). Zato stalno i drobe o nekakvom prekidu vatre i o tome kako Rusija ne želi mir. Nema nikakvog mira, prvo batine - onda mir!
Kako ono Rutte kaže, peace through strength?

Koliko novca Rusiji treba do kraja godine samo da pokrije troškove regrutacije i golemih ljudskih gubitaka na fronti?

Guglao sam, izbacuje mi ovo:

AI Overview

Rusiji je na godišnjoj razini potrebno više od 4 bilijuna rubalja (oko 48 milijardi dolara) samo za pokrivanje troškova regrutacije, plaća vojnika i golemih kompenzacija obiteljima poginulih i ranjenih na fronti. S obzirom na to da su ti troškovi ravnomjerno raspoređeni, Moskva do kraja godine za ove potrebe mora izdvajati oko 330 do 350 milijardi rubalja (oko 4 milijarde dolara) mjesečno.
Ti enormni izdaci rezultat su promjene dinamike na bojištu i drastičnog rasta cijene ljudstva:
• Sve skuplje privlačenje regruta: Kako bi izbjegao opću mobilizaciju, Kremlj se oslanja na ugovorne vojnike. Budući da broj dobrovoljaca opada, savezne i regionalne vlasti prisiljene su stalno podizati jednokratne bonuse za potpisivanje ugovora. U nekim regijama ti bonusi premašuju milijun rubalja, a Moskva čak nudi i otpis dugova do 10 milijuna rubalja za nove novake.
• Gubici nadmašuju regrutaciju: Ruska vojska mjesečno gubi između 30.000 i 40.000 vojnika (poginulih i ranjenih), dok tempo regrutacije iznosi oko 20.000 do 27.000 ljudi mjesečno. Taj stalni minus od oko 6.000 vojnika mjesečno stvara neprekidni pritisak na proračun.

Ukrajina gubi toliko, ne Rusija. Ostalo su dezinformacije obavještajnih službi koje medijske agencije prenose bez ikakve provjere. Uključujući i internetsko podneblje u kojem i ja živim.

Vidi ovo:
https://x.com/IuliiaMendel/status/2091831884506693663
https://www.telegraph.co.uk/us/news/202 ... surrender/

Evo još vijesti iz alternativnog svemira, kako ga ti zoveš:
https://www.youtube.com/live/XXpSG7k984g

A vidi ovoga:



Ovaj nema problema da i žene šalje na front. Do posljednje Ukrajinke?
Rusi nemaju problem s kokanjem Ukrajinki. Ni Rusi Ukrajince/Ukrajinke ne smatraju za brotherly people, samo daj!

Pogle ovog mongoloida!

The former commander of the U.S. Army in Europe has said if Russia were to attack NATO territory its strategic Kaliningrad exclave would be “eliminated in the first hours.”

Mogoloidu nije jasno da napad Rusija na teritoriju NATO ne bi bio false flag operation tipa Striž po Zagrebu nego vremenski vrlo ograničena operacija od tridesetak minuta, usljed čega bi se o Luvru, Brandemburškoj kapiji i Bakingemskoj palati govorilo u prošlom vremenu a o evropskoj civilizaciji samo u bajkama.

https://www.reuters.com/world/nato-comm ... 026-10-12/

Retard ne razumije da nakon udara Rusije neće ostati živ. Valjda očekuje neku stidljivu provokaciju tipa kamen u prozor, šta li...

I tko ustvari diktira cijene ruske nafte i plina?

Vlasnik. Rusija.

Kad odgovoriš na ta pitanja, shvatit ćeš kako i zašto Rusija gubi tlo pod nogama te gdje se točno nalazi njezina krajnje ugrožena ratna ekonomija.

Konfabuliraš, Stič.

[Stitch]

Prvo i osnovno, loše si guglao, a kako ništa ne čitaš, samo gledaš filmiće i crtiće, barataš fundamentalno pogrešnim informacijama.

Ruski ministar financija Anton Siluanov izrijekom je rekao da će do kraja godine Rusiji trebati dodatna dva bilijuna rubalja, i to samo za vojne potrebe. Zbroji taj iznos s onim svojim. Proračunski deficit koji je nedavno dosegnuo 3,2 posto BDP-a time postaje još veći, a ionako je golem.

Drugo, ukrajinska obrambena industrija više nije primatelj pomoći; ona je postala svjetski lider u asimetričnom ratovanju, a njezina je integracija u europski obrambeni ekosustav ubrzana ugovorom s Europskom komisijom. Alijansa okuplja 18 osnivačkih tvrtki s obje strane (uključujući vodeće zapadne kompanije poput španjolske Indre, poljskog WB Electronicsa, njemačkog Quantum-Systemsa...).

Treće, Ukrajina ima neprocjenjivo znanje s prve crte ratišta i softver; njezina proizvodnja dronova bilježi skok od nevjerojatnih 370 posto. No Ukrajini nedostaje industrijska dubina i siguran teritorij. Rješenje su zajednička ulaganja (joint ventures) locirana unutar EU (uključujući i logistička čvorišta u istočnoj Europi). Tu se spajaju ukrajinski softver i algoritmi za umjetnu inteligenciju (poput AI rojeva dronova otpornih na elektroničko ratovanje) s europskim masovnim tvorničkim trakama i kapitalom.

Četvrto, pojma nemaš o kineskoj omči oko ruskog vrata. Ne, dragoviću, Rusija ne kontrolira cijene nafte i plina - Kina to čini. I ne samo da to čini nego bezobrazno ucjenjuje Ruse. Raspitaj se malo o tome. Svi službeni proglasi iz Moskve i Pekinga o "partnerstvu bez granica" čista su propaganda za vanjsku upotrebu. Na terenu stvarnost je točno ovakva: Rusija je za Kinu postala benzinska crpka - puki energetski osigurač i mlađi, podređeni partner. Savršen su dokaz za to beskrajni, mučni pregovori oko plinovoda Snaga Sibira 2 (odnedavno Snaga Bajkala). Kina drži sve karte u rukama. Budući da je Rusija odsječena od europskog tržišta, Peking traži plin po cijenama koje su gotovo na razini ruskih subvencioniranih domaćih tarifa. Zamisli zarade!

Peto, u doglednoj budućnosti Rusija se ne može izvući iz tog odnosa jer nema ekonomsku ni geografsku alternativu Kini. Moskva je spalila mostove prema Zapadu, a njezina cjelokupna ekonomija sada ovisi o prodaji sirovina na istok i uvozu kineske tehnologije. Ipak, Kremlj aktivno pokušava ublažiti tu ovisnost i stvoriti protutežu kineskoj dominaciji - Indija je postala glavni ruski adut za smanjivanje ovisnosti o Kini. Rusija je preusmjerila goleme količine nafte u Indiju, koja je kupuje uz popuste. No trgovina s Indijom stvorila je novi problem. Indijska valuta nije konvertibilna, a Indija ne proizvodi dovoljno robe (poput visoke tehnologije) koju bi Rusija mogla kupiti za te rupije. Rusija doslovno ima milijarde dolara vrijednih rupija zarobljenih na računima u indijskim bankama koje ne može lako potrošiti ni iznijeti iz zemlje.

Šesto, bombastični naslovi o "propasti dolara" i novoj BRICS valuti obična su farsa. Na summitu BRICS-a potpuno je odbačen plan o zajedničkoj moneti. Umjesto toga prešlo se na pokušaje povezivanja lokalnih digitalnih valuta i platnih sustava (BRICS Pay), ali to ide traljavo i sporo. Razlog je kineska monetarna politika. Da bi neka valuta (bilo juan bilo neka nova BRICS valuta u kojoj bi juan dominirao) postala stvarna globalna rezervna valuta i zamijenila dolar ili SWIFT, ona mora ispuniti tri uvjeta koja kineska komunistička partija nikada neće dopustiti - slobodan protok kapitala, tržišno određivanje tečaja i stvaranje povjerenja. A Rusi su upravo stoga naučili bolnu lekciju o tome što znači trgovati u juanima. Akumulirali su milijarde juana koje ne mogu slobodno konvertirati u eure ili dolare, a kineske banke svako malo blokiraju ruske isplate čim im SAD zaprijeti sekundarnim sankcijama. Čak ni unutar samog BRICS-a nema povjerenja jer Indija nikada neće pristati na platni sustav u kojem glavnu riječ vodi njezin najveći strateški i vojni suparnik, Kina.

Mogao bih još, ali ne da mi se. I ovo što sam dosad napisao nećeš (adekvatno) razumjeti.

[Šabović Adis]

Ma shvatam ja tebe vrlo dobro, kapitalistički mozak me želi ubijediti da je država posljedica ekonomije tj. da se zasniva na njoj i o njoj ovisi a ne obratno. Dalje od biznisa i ne vidi. Ne sumnjam da mnoge tzv. neovisne države poput Ukrajine tako funkcionišu, izoluješ ih od ostatka svijeta i gotovo.
S Rusijom to nije slučaj, znaš, eksport/import je luksuz a ne nužnost. Kužiš, luksuz, ono bez čega je život na zapadu nezamisliv. Inače, prodaje se samo smeće, ono bez čega se može, a s druge strane gledano ako ti egzistencija ovisi o tuđem smeću šta si onda ti?
Rusija je faktički autarhija, a vi kakote?

[Pastir]

Četvrto, pojma nemaš o kineskoj omči oko ruskog vrata. Ne, dragoviću, Rusija ne kontrolira cijene nafte i plina - Kina to čini. I ne samo da to čini nego bezobrazno ucjenjuje Ruse. Raspitaj se malo o tome. Svi službeni proglasi iz Moskve i Pekinga o "partnerstvu bez granica" čista su propaganda za vanjsku upotrebu. Na terenu stvarnost je točno ovakva: Rusija je za Kinu postala benzinska crpka - puki energetski osigurač i mlađi, podređeni partner. Savršen su dokaz za to beskrajni, mučni pregovori oko plinovoda Snaga Sibira 2 (odnedavno Snaga Bajkala). Kina drži sve karte u rukama. Budući da je Rusija odsječena od europskog tržišta, Peking traži plin po cijenama koje su gotovo na razini ruskih subvencioniranih domaćih tarifa. Zamisli zarade!

Peto, u doglednoj budućnosti Rusija se ne može izvući iz tog odnosa jer nema ekonomsku ni geografsku alternativu Kini. Moskva je spalila mostove prema Zapadu, a njezina cjelokupna ekonomija sada ovisi o prodaji sirovina na istok i uvozu kineske tehnologije. Ipak, Kremlj aktivno pokušava ublažiti tu ovisnost i stvoriti protutežu kineskoj dominaciji - Indija je postala glavni ruski adut za smanjivanje ovisnosti o Kini. Rusija je preusmjerila goleme količine nafte u Indiju, koja je kupuje uz popuste. No trgovina s Indijom stvorila je novi problem. Indijska valuta nije konvertibilna, a Indija ne proizvodi dovoljno robe (poput visoke tehnologije) koju bi Rusija mogla kupiti za te rupije. Rusija doslovno ima milijarde dolara vrijednih rupija zarobljenih na računima u indijskim bankama koje ne može lako potrošiti ni iznijeti iz zemlje.

Moglo bi biti još gore po Rusiju — Kina preko noći može „srušiti“ juan, npr. kako bi povećala izvoz. U tome je nitko ne može spriječiti, jer juan ne ovisi o tržištu. I što se onda događa s akumuliranim ruskim milijardama u kineskim bankama? Paf — nema ih više!

A ovo za Indiju je točno: ona Rusima nije partner kakvoga žele. Od Kineza makar mogu kupiti čipove, rijetke minerale, čak i oružje. A što da kupe od Indijaca — naftu koja im ne treba? Možda „curry“?

[Šabović Adis]

Mogu kupiti Indijce za popunu prvih redova na bojištu, naprimjer, oni su jeftini.